Info
Kategorije
0
0,00kn
Vaša košarica je prazna.
Brza narudžba
adresa e-pošte / članski broj:
Lozinka:
 
KNJIGE  /  Znanje / 

KONTROVERZE HRVATSKE POVIJESTI 20. STOLJEĆA

 
 
 
KONTROVERZE HRVATSKE POVIJESTI 20. STOLJEĆA
KONTROVERZE HRVATSKE POVIJESTI 20. STOLJEĆA
Kataloški br.: 125377
Cijena: 119,00 KN
Klupska cijena: 99,00 KN
Opis
Pojedinosti
Mišljenja

Otkako se Hrvatska osamostalila u javnosti vode se žučne rasprave o nekim od najvažnijih događaja njene recentne povijesti i o ličnostima koje su tu povijest stvarale. Oko tih događaja i tih ličnosti društvo se žestoko podijelilo, o njima se iznose sasvim oprečne ocjene i mišljenja, a to je potaklo istaknutog hrvatskog povjesničara Ivu Goldsteina da u ovoj knjizi, analizirajući najintrigantnije teme koje izazivaju te javne rasprave, iznese svoje argumente o tome što je o tim događajima i ličnostima povijesna istina, a što su lažni mitovi i podmetnute interpretacije.

Goldstein – između ostalog – odgovara na pitanja jesu li se, kad je 1918. Hrvatska ušla u Jugoslaviju, Hrvati ponijeli kao "guske u magli", je li Jugoslavija za Hrvatsku bila tamnica naroda, kad je počeo partizanski ustanak u Hrvatskoj – 22. lipnja ili 27. srpnja 1941., jesu li Bleiburg i križni put bili zaslužena kazna ili zločinački pokolj, je li Tito radio za Hrvate ili protiv njih, je li Herceg-Bosna zaštitila ili upropastila Hrvate u Bosni i Hercegovini?

Kroz odgovore na ta i slična pitanja, Goldstein analizira najintrigantnije teme koje izazivaju te javne rasprave i nastoji objasniti tijek moderne hrvatske povijesti.

Ivo Goldstein (1958.), historičar i diplomat, zaposlen je od 1980. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je napredovao do zvanja redovnog profesora u trajnom zvanju (2007.). U prvom dijelu karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih i različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća. Bio je na tri duža studijska boravka (stipendije) u inozemstvu: 1981./1982. u Parizu, na Ecole des Hautes Etudes en sciences sociales, 1987./1988. u Ateni i 2011. na Imre Kertész Kolleg Friedrich Schiller Universitäta u Jeni. Bio je predsjednik Savjeta Filozofskog fakulteta, pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, osnivač je i prvi predsjednik Hrvatskog bizantološkog društva, osnivač studija judaistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prvi predstojnik katedre te osnivač i prvi ravnatelj Instituta Moses Mendelssohn pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2012.). Bio je veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj i pri UNESCO-u (2013.–2017.).

Goldsteinov bogati opus sastoji se od dvadesetak knjiga i dvjestotinjak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. O hrvatskom srednjem vijeku, posebno s obzirom na bizantsku komponentu hrvatske povijesti, objavio je knjige Bizant na Jadranu 6.-9. stoljeće (Zagreb, 1992.), Hrvatski rani srednji vijek (Zagreb, 1995.) i Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant (Zagreb, 2003.). Hrvatska povijest (2003.) imala je po tri hrvatska i engleska izdanja te slovensko i albansko. Obimna Hrvatska 1918.-2008. (Zagreb, 2008.) na početku je pregled/sinteza hrvatske povijesti 20. stoljeća. Slijedila su proširena i dopunjena izdanja pojedinih dijelova te knjige. O povijesti Židova u Hrvatskoj napisao je Holokaust u Zagrebu (sa Slavkom Goldsteinom, 2001., američko izdanje 2015.) te knjige Židovi u Zagrebu 1918-1941 (2004.) i Zagreb 1941.–1945. (2011.). Preveo je i prilozima te komentarom opremio traktat Theodora Herzla Židovska država (2011.), temeljni programatski tekst cionističkog pokreta. Sa Slavkom Goldsteinom objavio je knjigu Jasenovac i Bleiburg nisu isto (2011.) i knjigu Tito (2015.; slijedilo je slovensko i srpsko izdanje). S Vladimirom Anićem autor je Rječnika stranih riječi (1999.) te suautor Hrvatskog enciklopedijskog rječnika (2002.). Urednik je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Židovske općine Zagreb, Židovske zajednice Bet Israel i Novog Libera.
Dobitnik je Nagrade grada Zagreba 2005. godine za ukupni znanstvenoistraživački doprinos te posebno za knjigu Židovi u Zagrebu 1918-1941. Odlikovan je 2007. godine Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za ukupni znanstveni doprinos.

StraniceStranice
268
 
UvezUvez
Meka
 
ŠirinaŠirina
150
 
VisinaVisina
230
 
DebljinaDebljina
19
 
ISBN/EAN:
ISBN/EAN:
9789533137186
 
Kupci koji su gledali ovaj proizvod, pogledali su i…